bih logo

×

Upozorenje

Neuspješno učitavanje XML datoteke

Maglajska tvrđava

Maglajska tvrđava svrstava se među veće i fortifikacijski jače objekte u dolini rijeke Bosne.
Kao srednjovjekovna utvrda Maglaj se prvi put spominje 18.09.1408.godine u povelji ugarskog kralja Sigismunda. Prvi službeni dokument koji je potpisan u Maglaju je dokument izmedu Ugarske i Osmanske carevine iz 1503.godine.
Iako nastala u XIV stoljeću da bi služila odbrani Bosanskog kraljevstva, tek u doba Osmanlija Tvrđava dobiva svoj konačan oblik. Pod Osmanlijama Maglaj se prvi put spominje u jednom defteru iz 1485.godine i to kao nahija tvrđave Maglaj.

Tvrđava se sastoji od 5 kula:

-Širbegova ili Kapi kula

-Dizdareva ili Južna kula

-Branič kula

-Kapetanova ili sjeverna kula

-Sahat kula

Mada je u svome dugom životu od najmanje šest stoljeća proživjela brojne manje i veće promjene i prošla kroz više faza izgradnje, maglajska je utvrda u osnovi sačuvala svoje srednjovjekovno jezgro.

U predvorju maglajskog starog grada (gradine) stoji dobro očuvana sahat-kula, koja je iskucavala sate po srednjoevropskom vremenu. Kako je ovaj objekat izgrađen na litici, to mu je prednja strana nešto viša od suprotne. U horizontalnom presjeku ta je kula kvadrat sa stranicom od 3,07 m; visina prednje strane je 17,10 m, a suprotne 14,77 m.

U 1955. godini radilo je još pet sahat-kula, i to u Sarajevu, Pruscu, Foči, Maglaju i Tešnju. Prve dvije radile su po turskom, a ostale po srednjoevropskom vremenu. Sahat-kula u Maglaju izgrađena je 17.10.1697. godine što je prikazano na graviri.

 

Maglaj - Video

Maglaj - Vrijeme

Maglaj

Maglaj - Mapa