subota, 25 Mart 2017

                      bih logo

Historija

U najstarijem povijesnom razdoblju Bosne i Hercegovine, u posljednjim stoljećima stare i prvim nove ere, na ovom prostoru bio je Illyricum, provincija koja je stalnim otimanjem i čestim bunama zadavala glavobolje Rimu, sve do kraja Zapadnog carstva. Navale Gota, Avara i Slavena smjenjivale su se do VII vijeka, kada su se tu trajno naselili Slaveni.

U ovom podneblju ljudi su svijali život još u vremenima koja su starija od pamćenja. Arheološki nalazi upućuju na zaključak da su stanovnici Bosne i Hercegovine, i to baš na području Ze-do kantona, prije četiri hiljade godina poznavali vještinu dobivanja gvožđa i čelika. Posredni historijski izvori kazuju da su u ovim krajevima Feničani kovali oružje za rimske legije. 0 metalurgiji Rimljana, pak, svjedoče mnoge zaostale halde - gomile željezne šljake.
Metalurška tradicija održavana je i kroz srednji vijek. Za turske vladavine Bosnom i Hercegovinom, od 1463. do 1878. godine, naročit značaj je imao željezni majdan u Varešu.
U gornjem toku rijeke Bosne, oko grada Visokog, koji se danas nalazi u sastavu našeg Kantona, bilo je organizirano jezgro srednjovjekovne bosanske države. U jednom vremenu Bosansko kraljevstvo je slovilo kao najmoćnija država Južnih Slavena, zahvatajući dijelove okolnih zemalja, jadransku obalu i najznačajnije otoke.

Okolnosti da ovim geografskim prostorom prolazi ona znamenita euroazijska granica svjetova, civilizacija, religija i svjetonazora, opredijelila je historijsku sudbinu Bosne i Hercegovine. Na nju su nasrtali i sa Istoka i sa Zapada. Najčešći povod agresiji bila je njena multikulturalnost, u okviru koje su koegzistirali katoličanstvo, pravoslavlje, ali također i bogumilstvo, koje je bilo na ekvidistanci prema Rimu i Bizantu. Tretirajući Bosansku crkvu kao herezu spram oficijelnog krščanstva, na Bosnu i Hercegovinu su slali vojne čas rimski papa, čas bizantski car. Ti kazneni pohodi iscrpili su zemlju toliko da ju je rastuća sila sa istoka, Turska carevina, takoreći bez otpora uzela 1463. godine.
Osmanska imperija ostala je u Bosni i Hercegovini više od 400 godina. Berlinski kongres je 1878. godine dao mandat Austro-Ugarskoj da okupira Bosnu i Hercegovinu. Na temelju te odluke, Austro-ugarska monarhija ostala je na ovim prostorima 40 godina, što je ostavilo duboke tragove.